Predizborno obraćanje

Poštovane kolege,

Polazeći od pretpostavke

  • da je rad prvostepenih disciplinskih organa od suštinskog značaja za zaštitu ugleda advokature,
  • da su ovi organi, pre svega ustanova tužioca, ali, i suda, inertni, da postupaju sa zadrškom i kolebljivo (u 2024. godini u sud primljeno dva nova predmeta od čega 1 po optužnici formiranoj po prijavi iz 2024. godine, a jedan po prijavi iz ranijih godina, ukupno je u radu bilo 18 predmeta u 2024. godini, da je tužilac u 2024. godini primio 274 prijave, od kojih je 104 odbačeno, po jednoj prijavi iz 2024. godine podignuta je optužnica, a ostale prijave su u očigledno na tzv. ,,krčkanju” do zastare),
  • da su pojavni oblici ugrožavanja kolega koji se drže Kodeksa i ostalih normativnih akata ,,kao pijan plota” od strane kolega koji se drže načela da ,,cilj ne bira sredstvo” uzeli maha i da se pojavljuju stavovi i ubeđenja, posebno kod mlađih generacija, da nam je sloboda u delanju apsolutna i da je svako delanje dozvoljeno, ovo posebno kroz nedopušteno sticanje klijentele reklamiranjem, nedozvoljenim umanjenjem nagrade i saradnjom sa nadripisarima,
  • da su komore, pri donošenju odluka, već predugo u ubeđenju da su one nosioci suverenosti službe, a ne advokatske kancelarije, pri čemu se donose odluke koje direktno ugrožavaju nesmetano i slobodno delovanje advokata u pojedinačnim predmetima uz izlaganje kancelarija disciplinkoj odgovornosti (https://www.radojicic.rs/o-pravu-advokata-na-strajk-o-odnosu-advokatska-komora-advokat/),
  • i na kraju, da je i normativni okvir potrebno pre svega dopuniti, a u nekim delovima izmeniti,

obaveštavam vas da sam se, uz još troje kolega, kandidovao za predsednika Disciplinskog suda Advokatske komore Beograda na predstojećim izborima zakazanim za 15.11.2025. godine;

Povodom ove kandidature prvoredno koristim priliku da istaknem da u okviru izbornog nadmetanja za ovu funkciju gotovo svaki kanditat ima više od 20 godina prakse što ukazuje da su svi kandidati svesni značaja i uloge disciplinskih organa i da, shodno iskustvu, moraju biti i jesu upoznati sa svim problemima i nedaćama gore predočenim, i da, sigurno kao i ja, imaju slične motive i ciljeve zbog kojih su se kandidovali.

Ipak, konkretne aktivnosti su alati koji bi trebalo da doprinesu da se motivi i ciljevi i realizuju umesto da ostanu spisak lepih želja.

Moje delovanje trebalo bi da se manifestuje kroz aktivnosti kako sledi.

  1. Predlaganje promene Statuta AKB u cilju donošenja obaveznih opštih akata u radu disciplinskih organa, odnosno, iniciranje sa pozicije predsednika Disciplinskog suda, uz prethodno prikupljanje podrške članova Skupštine, dopune čl. 127. Statuta AKB kao i dopune čl. 102. Statuta AKB ustrojavanjem veća od 9 sudija koji bi bili nadležni za suđenje samim disciplinskim sudijama, tužiocu, ali i ostalim predstavnicima organa komore;
  2. Inicijativa sa pozicije predsednika Disciplinskog suda, uz prethodno prikupljanje podrške članova Skupštine AKB, izmene i dopune čl. 66. AKB-a jer u ovoj formi je označena regula ništa do mrtvo slovo na papiru kojom je ustanovljena deklarativna odgovornost komornika (a, potrebna je izloženost i disciplinskoj odgovornosti za povredu dužnosti komornika, sve kao nužna pretpostavka za ostvarenje ciljeva iz prethodne tačke);
  3. Inicijativa radi kodifikacije regula koji se odnose na rad Disciplinskog suda donošenjem Poslovnika o radu uz shodnu primenu odgovarajućih delova Sudskog poslovnika kao i uz donošenje drugih normi kompatibilnih svrsi i specifičnosti ovog organa komore uz predviđanje disciplinskih sankcija za neblagovremeno postupanje, dopuštanja nastupanja zastarelosti kao i za podložnost uticaju, a koji bi Poslovnik usvojila Skupština shodno svojoj nadležnosti (uz primenu i na tužioca i zamenike tužioca).
  4. Podnošenje inicijative radi ocene ustavnosti i zakonitosti onih regula i Statuta AKS i svih regionalnih statuta koji organima komore dozvoljavaju donošenje odluka kojima se vrši uticaj na postupanje advokata u konkretnim predmetima (zabrana obustave rada kancelarija odlukom organa komora) i vraćanje suverenosti službe advokatima kao stvarnim nosiocima te suverenosti;
  5. Inicijativa radi izmene Kodeksa u cilju konkretizacije koje povrede Kodeksa su teže, a koje lakše prirode, sve u cilju otklanjanja mogućnosti proizvoljnog tumačenja čl. 241. Statuta AKS i kolizije između Kodeksa i Statuta AKS;
  6. Objedinjavanje, objavljivanje i ujednačavanje prakse sudova republičke i regionalnih komora;
  7. Omogućavanje video-praćena suđenja i praćenja toka predmeta preko zvaničnih internet stranica komore kao i objavljivanje opštih akata i izveštaja rada suda preko internet stranice komore, sve u cilju postizanja generalne prevencije;
  8. Saradnja i komunikacija sa ostalim organima komore u cilju obezbeđenja finansijskih sredstava za funkcionisanje suda i ostvarivanje i sudskih i vansudskih aktivnosti suda;
  9. I na kraju, uz uslov prethodnog ustoličenja disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca povodom vršenja komorskih dužnosti, obezbeđenje finansijske nadoknade za sudije i tužioce u iznosu jednakom mesečnim fiskalnim obavezama svakog sudije i tužioca ponaosob za vreme trajanja mandata, sve u cilju omogućavanja posvećenosti preuzetim dužnostima čije posvećeno ispunjavanje mora imati uticaja, ne samo na prihode kancelarije, već i na buduće prihode kancelarije zbog verovatnog odliva klijentele;

Za one kolege koje me lično ne poznaju, ostaje još da istaknem da sam se u toku radnog veka bavio isključivo advokaturom, počev od advokatskog šegrtovanja do dana današnjeg, da nikada nisam bio potčinjen bilo kakvoj hijerarhiji i da sam više nego svestan svih slatkih, ali, i gorkih plodova koje individualizam sa sobom nosi.

U nadi da će ovo obraćanje doprineti vašoj odluci da mi ukažete poverenje, ostajem sa kolegijalnim poštovanjem.

U Sokobanji, 09.11.2025. godine,
Advokat Nenad S. Radojičić


Statut Advokatske komore Beograda
(Statut je objavljen u „Službenom listu grada Beograda“, br. 37/2018 od 22.5.2018. godine, a stupio je na snagu 30.5.2018.)

Član 66.
Organi Komore i nosioci funkcija u Komori za svoj rad odgovaraju Skupštini komore, kao najvišem organu u Komori.
(potrebno ustrojiti disciplinsku odgovornost nosilaca funkcija – komornika.)

Član 102.
Disciplinski sud sudi u veću sastavljenom od tri sudije.
(Potrebno ustrojiti Veliko veće od 9 sudija povodom dopune čl. 66.)

OPŠTI AKTI

Član 127.

Opštim aktom uređuju se, u skladu sa zakonom i ovim statutom, prava i obaveze Komore i njenih članova i druga pitanja koja se samostalno uređuju.
Opšti akti Komore su: Statut, pravilnici, kolektivni ugovor, odluke opšteg karaktera, poslovnici i programi.
Skupština donosi:

  1. Statut;
  2. Poslovnik o radu Skupštine;
  3. Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima komore;
  4. Pravilnik o priznanjima;
  5. Pravilnik o načinu glasanja;
  6. druga opšta akta za kojima se ukaže potreba.

Upravni odbor donosi:

  1. Poslovnik o radu Upravnog odbora;
  2. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova;
  3. Pravilnik o vođenju imenika advokata i advokatskih pripravnika;
  4. Pravilnik o načinu korišćenja pečata i štambilja;
  5. Pravilnik o potpornom fondu;
  6. Pravilnik o advokatskom ispitu;
  7. Pravilnik o zaštiti na radu i zaštiti od požara;
  8. Pravilnik o izgledu advokatske legitimacije i
  9. druga opšta akta za kojima se ukaže potreba.

(potrebno Skupštini dati u nadležnost i donošenje poslovnika i/ili pravilnika radi kodifikacije pravila o radu disciplinskih organa);

Statut Advokatske komore Srbije
„Službeni glasnik RS“, br. 85/2011, 78/2012, 86/2013, 11/2023 – Odluka US RS i 22/2024 – Odluka US RS.

Član 241.
Pod težom povredom dužnosti advokata i ugleda advokature smatra se narušavanje dužnosti i ugleda advokature propisanih zakonom, Statutom Advokatske komore Srbije i Kodeksom profesionalne etike advokata.

Teže povrede dužnosti advokata su:

42. teža povreda Kodeksa profesionalne etike advokata;
(Potrebno u Kodeksu označiti koje su povrede teže povrede dužnosti, a koje lakše povrede dužnosti advokata);


Poštovane kolege,

Polazeći od pretpostavke

  • da je rad prvostepenih disciplinskih organa od suštinskog značaja za zaštitu ugleda advokature,
  • da su ovi organi, pre svega ustanova tužioca, ali, i suda, inertni, da postupaju sa zadrškom i kolebljivo (u 2024. godini u sud primljeno dva nova predmeta od čega 1 po optužnici formiranoj po prijavi iz 2024. godine, a jedan po prijavi iz ranijih godina, ukupno je u radu bilo 18 predmeta u 2024. godini, da je tužilac u 2024. godini primio 274 prijave, od kojih je 104 odbačeno, po jednoj prijavi iz 2024. godine podignuta je optužnica, a ostale prijave su u očigledno na tzv. ,,krčkanju” do zastare),
  • da su pojavni oblici ugrožavanja kolega koji se drže Kodeksa i ostalih normativnih akata ,,kao pijan plota” od strane kolega koji se drže načela da ,,cilj ne bira sredstvo” uzeli maha i da se pojavljuju stavovi i ubeđenja, posebno kod mlađih generacija, da nam je sloboda u delanju apsolutna i da je svako delanje dozvoljeno, ovo posebno kroz nedopušteno sticanje klijentele reklamiranjem, nedozvoljenim umanjenjem nagrade i saradnjom sa nadripisarima,
  • da su komore, pri donošenju odluka, već predugo u ubeđenju da su one nosioci suverenosti službe, a ne advokatske kancelarije, pri čemu se donose odluke koje direktno ugrožavaju nesmetano i slobodno delovanje advokata u pojedinačnim predmetima uz izlaganje kancelarija disciplinkoj odgovornosti (https://www.radojicic.rs/o-pravu-advokata-na-strajk-o-odnosu-advokatska-komora-advokat/),
  • i na kraju, da je i normativni okvir potrebno pre svega dopuniti, a u nekim delovima izmeniti,

obaveštavam vas da sam se, uz još troje kolega, kandidovao za predsednika Disciplinskog suda Advokatske komore Beograda na predstojećim izborima zakazanim za 15.11.2025. godine;

Povodom ove kandidature prvoredno koristim priliku da istaknem da u okviru izbornog nadmetanja za ovu funkciju gotovo svaki kanditat ima više od 20 godina prakse što ukazuje da su svi kandidati svesni značaja i uloge disciplinskih organa i da, shodno iskustvu, moraju biti i jesu upoznati sa svim problemima i nedaćama gore predočenim, i da, sigurno kao i ja, imaju slične motive i ciljeve zbog kojih su se kandidovali.

Ipak, konkretne aktivnosti su alati koji bi trebalo da doprinesu da se motivi i ciljevi i realizuju umesto da ostanu spisak lepih želja.

Moje delovanje trebalo bi da se manifestuje kroz aktivnosti kako sledi.

  1. Predlaganje promene Statuta AKB u cilju donošenja obaveznih opštih akata u radu disciplinskih organa, odnosno, iniciranje sa pozicije predsednika Disciplinskog suda, uz prethodno prikupljanje podrške članova Skupštine, dopune čl. 127. Statuta AKB kao i dopune čl. 102. Statuta AKB ustrojavanjem veća od 9 sudija koji bi bili nadležni za suđenje samim disciplinskim sudijama, tužiocu, ali i ostalim predstavnicima organa komore;
  2. Inicijativa sa pozicije predsednika Disciplinskog suda, uz prethodno prikupljanje podrške članova Skupštine AKB, izmene i dopune čl. 66. AKB-a jer u ovoj formi je označena regula ništa do mrtvo slovo na papiru kojom je ustanovljena deklarativna odgovornost komornika (a, potrebna je izloženost i disciplinskoj odgovornosti za povredu dužnosti komornika, sve kao nužna pretpostavka za ostvarenje ciljeva iz prethodne tačke);
  3. Inicijativa radi kodifikacije regula koji se odnose na rad Disciplinskog suda donošenjem Poslovnika o radu uz shodnu primenu odgovarajućih delova Sudskog poslovnika kao i uz donošenje drugih normi kompatibilnih svrsi i specifičnosti ovog organa komore uz predviđanje disciplinskih sankcija za neblagovremeno postupanje, dopuštanja nastupanja zastarelosti kao i za podložnost uticaju, a koji bi Poslovnik usvojila Skupština shodno svojoj nadležnosti (uz primenu i na tužioca i zamenike tužioca).
  4. Podnošenje inicijative radi ocene ustavnosti i zakonitosti onih regula i Statuta AKS i svih regionalnih statuta koji organima komore dozvoljavaju donošenje odluka kojima se vrši uticaj na postupanje advokata u konkretnim predmetima (zabrana obustave rada kancelarija odlukom organa komora) i vraćanje suverenosti službe advokatima kao stvarnim nosiocima te suverenosti;
  5. Inicijativa radi izmene Kodeksa u cilju konkretizacije koje povrede Kodeksa su teže, a koje lakše prirode, sve u cilju otklanjanja mogućnosti proizvoljnog tumačenja čl. 241. Statuta AKS i kolizije između Kodeksa i Statuta AKS;
  6. Objedinjavanje, objavljivanje i ujednačavanje prakse sudova republičke i regionalnih komora;
  7. Omogućavanje video-praćena suđenja i praćenja toka predmeta preko zvaničnih internet stranica komore kao i objavljivanje opštih akata i izveštaja rada suda preko internet stranice komore, sve u cilju postizanja generalne prevencije;
  8. Saradnja i komunikacija sa ostalim organima komore u cilju obezbeđenja finansijskih sredstava za funkcionisanje suda i ostvarivanje i sudskih i vansudskih aktivnosti suda;
  9. I na kraju, uz uslov prethodnog ustoličenja disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca povodom vršenja komorskih dužnosti, obezbeđenje finansijske nadoknade za sudije i tužioce u iznosu jednakom mesečnim fiskalnim obavezama svakog sudije i tužioca ponaosob za vreme trajanja mandata, sve u cilju omogućavanja posvećenosti preuzetim dužnostima čije posvećeno ispunjavanje mora imati uticaja, ne samo na prihode kancelarije, već i na buduće prihode kancelarije zbog verovatnog odliva klijentele;

Za one kolege koje me lično ne poznaju, ostaje još da istaknem da sam se u toku radnog veka bavio isključivo advokaturom, počev od advokatskog šegrtovanja do dana današnjeg, da nikada nisam bio potčinjen bilo kakvoj hijerarhiji i da sam više nego svestan svih slatkih, ali, i gorkih plodova koje individualizam sa sobom nosi.

U nadi da će ovo obraćanje doprineti vašoj odluci da mi ukažete poverenje, ostajem sa kolegijalnim poštovanjem.

U Sokobanji, 09.11.2025. godine,
Advokat Nenad S. Radojičić


Statut Advokatske komore Beograda
(Statut je objavljen u „Službenom listu grada Beograda“, br. 37/2018 od 22.5.2018. godine, a stupio je na snagu 30.5.2018.)

Član 66.
Organi Komore i nosioci funkcija u Komori za svoj rad odgovaraju Skupštini komore, kao najvišem organu u Komori.
(potrebno ustrojiti disciplinsku odgovornost nosilaca funkcija – komornika.)

Član 102.
Disciplinski sud sudi u veću sastavljenom od tri sudije.
(Potrebno ustrojiti Veliko veće od 9 sudija povodom dopune čl. 66.)

OPŠTI AKTI

Član 127.

Opštim aktom uređuju se, u skladu sa zakonom i ovim statutom, prava i obaveze Komore i njenih članova i druga pitanja koja se samostalno uređuju.
Opšti akti Komore su: Statut, pravilnici, kolektivni ugovor, odluke opšteg karaktera, poslovnici i programi.
Skupština donosi:

  1. Statut;
  2. Poslovnik o radu Skupštine;
  3. Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima komore;
  4. Pravilnik o priznanjima;
  5. Pravilnik o načinu glasanja;
  6. druga opšta akta za kojima se ukaže potreba.

Upravni odbor donosi:

  1. Poslovnik o radu Upravnog odbora;
  2. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova;
  3. Pravilnik o vođenju imenika advokata i advokatskih pripravnika;
  4. Pravilnik o načinu korišćenja pečata i štambilja;
  5. Pravilnik o potpornom fondu;
  6. Pravilnik o advokatskom ispitu;
  7. Pravilnik o zaštiti na radu i zaštiti od požara;
  8. Pravilnik o izgledu advokatske legitimacije i
  9. druga opšta akta za kojima se ukaže potreba.

(potrebno Skupštini dati u nadležnost i donošenje poslovnika i/ili pravilnika radi kodifikacije pravila o radu disciplinskih organa);

Statut Advokatske komore Srbije
„Službeni glasnik RS“, br. 85/2011, 78/2012, 86/2013, 11/2023 – Odluka US RS i 22/2024 – Odluka US RS.

Član 241.
Pod težom povredom dužnosti advokata i ugleda advokature smatra se narušavanje dužnosti i ugleda advokature propisanih zakonom, Statutom Advokatske komore Srbije i Kodeksom profesionalne etike advokata.

Teže povrede dužnosti advokata su:

42. teža povreda Kodeksa profesionalne etike advokata;
(Potrebno u Kodeksu označiti koje su povrede teže povrede dužnosti, a koje lakše povrede dužnosti advokata);